E d d i e

Na Gračanica.Net forumu pokrenut je topic “Svi naši preci”, što me je potaklo da na ovom, novootvorenom blogu napišem riječ-dvije o načinu na koji se istražuje porijeklo porodica i pravi rodoslovlje. Evidentno je da genealogija i kod našeg svijeta postaje sve popularnija, a kako je gotovo nemoguće u stručnoj i publicističkoj literaturi naći upute, odnosno metodološke smjernice prilagođene našim uvjetima, posebno proučavanju metodologije kod Bošnjaka, odlučio sam da sam nešto o tome napišem, u nadi da će to nekome biti korisno. S obzirom da je genealogija jedna od oblasti koje me interesiraju, o tome sam dosta i literature pročitao, a Boga mi – dosta i na vlastitom iskustvu naučio.

Dakle, interesira vas porijeklo vašeg roda (familije), odakle su XY-ići porijeklom, ko vam je (i šta) bio pradjed, čukundjed? Želite nešto o tome znati i saznati? Najbolje što možete uraditi jeste da unajmite stručnu osobu ili nekog ko ima iskustva u istraživanju genealogije, platite mu i on vam to uradi. U slučaju Gračanice, preporučujem profesora Rusmira Djedovića, a Boga mi - i svoju malenkost . No, većina ljudi nema iste motive kao skorojevići koji žele dokazati neki “pedigre”, već istraživanje porijekla, prošlosti i razvitka familije predstavlja njihovu ljubav, strast ili hobi. Za takve, upute i savjeti slijede u nastavku.

Ukratko, šta bi jedan prosječan čovjek, bez stručnog znanja, trebao da zna prije nego pristupi istraživanju? U prvom redu, treba da nauči nešto o osnovama genealogije. Ukratko, genealogija je nauka nauka o postanku, porijeklu i razvoju rodova, a bavi se i proučavanjem odnosa pojedinih rodova.

Dalje, među osnovnim znanjima iz genealogije koje bi istraživač-amater trebao posjedovati, jesu najprije znanja o terminologiji. Porodica, rod, rodbina - to su riječi koje se koriste u svakodnevnom govoru, kao sinonimi, ali u genealogiji one imaju sasvim jasno, određeno, ali i različito značenje. Njima treba pridodati još čitav niz stručnih termina (egzogamija i endogamija, na primjer, zatim rodoslovno stablo, rodoslovne ili genealoške tabele, tabele predaka i potomaka, itd.). Također, istraživač - pretpostavimo, Bošnjak - treba da poznaje osnovne osobine i karakteristike roda kod Bošnjaka, uključujući određivanje stepena srodstva i samo njegovo poimanje, potom porijeklo, razvoj i nastanak rodovskih ili gentilnih imena (prezimena), itd. Tek nakon toga, pošto je naučio “hodati”, potencijalni istraživač - genealog-amater može da uči “plesati”, tj. da prouči metodologiju i tehnike genealoških istraživanja, koja podrazumijevaju više koraka. Jedan od njih je istraživački rad, od traganja za izvorima informacija (koji su raznovrsni, od službenih dokumenata, matičnih knjiga, arhivskih dokumenata, epitafa pa do usmenih kazivanja članova roda i privatne dokumentacije), preko provjere i upoređivanja informacija, pa sve do onog “glavnog”, završnog dijela, izrade porodičnog stabla. Neki se, zapravo, zadovoljavaju samo tom formom prezentacije vlastitog rodoslovlja, dok drugi pišu, pa i objavljuju čitave knjige o vlastitoj porodici. Naposlijetku, istraživači u današnjem dobu umjesto bilježnice i hamer-papira treba da pokušaju koristiti i neke od savremenih softvera namijenjenih genealogiji. Spomenimo, uzgred, da je genealogija vrlo popularna u SAD-u i da su tamošnje softverske kompanije razvile nekoliko dobrih programa. O svemu ovome biće, ako Bog da, riječi u nekoliko narednih postova.