E d d i e

Na današnji dan, prije 64 godine, održano je historijsko prvo zasijedanje ZAVNOBiH-a, čime je simbolično obnovljena državnost Bosne i Hercegovine. Faktički, to je učinjeno par dana kasnije, na drugom zasijedanju AVNOJ-a, gdje se Josip Broz Tito, vođa i "alfa i omega" Narodnooslobodilačkog pokreta (NOP-a), suprotno mišljenju većine članova Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije (vodeće političke snage u NOP-u), opredijelio za stav bosansko-hercegovačkih komunista (Hume, Čolakovića, Pucara, Danilovića i dr.) i time je Bosni i Hercegovini priznat ravnopravan položaj unutar jugoslavenske federacije za koju se NOP borio i izborio. Pravnici će reći da je državnost BiH zapravo uspostavljena (obnovljena) na drugom zasijedanju ZAVNOBiH-a u Sanskom Mostu, 1. VII 1944.

Sad hoću da se osvrnem na obilježavanje ovogodišnjeg Dana državnosti u Gračanici. Program obilježavanja je bio zaista solidan, a kao glavni organizator se pojavljuje UABNOR (Udruženje antifašista i boraca NOR-a). Ništa sporno, pošto je i ZAVNOBiH jedan od (naj)značajnijih datuma iz NOR-a (Narodnooslobodilačkog rata), a UABNOR je i proistekao iz nekadašnjeg SUBNOR-a, partizanskog veteranskog udruženja i njima svaka čast. Međutim, s obzirom na značaj ovog datuma za Bosnu (ali i Bošnjake), svojim su se programima i obilježavanje ovog datuma svojim su se programima morale uključiti i druge organizacije i udruženja, od boračkih organizacija ('92.-'95.) do "Preporoda". 

*    *    * 

Današnji program obilježavanja ovog značajnog praznika započeo je otkrivanjem obnovljene spomen-ploče na zgradi Opće bolnice "Dr. Mustafa Beganović" u Gračanici. Ploču su svojevremeno digli gračanički SUBNOR-ovci u spomen na partizane izginule prilikom napada na zgradu bolnice (tada sirotišta) u kojem se utvrdila domobranska posada Gračanice, u noći sa 16. na 17. februar 1944. godine. Ploča je razbijena gelerom četničke granate 1992. godine, a njezinim obnavljanjem, UABNOR je simbolički označio početak akcije obnove spomenika NOR-a na području općine Gračanica.

Ono što treba pozdraviti,  jeste činjenica da se rukovodstvo UABNOR-a ovom prilikom odlučilo da tekstove na svim spomen-obilježjima koliko-toliko ujednači sa historijskom zbiljom, da tako kažem, odnosno da barem onaj faktografski dio odgovara historijskoj istini. Stoga su kontaktirali struku, tj. nas historičare. Tako, i na ovoj obnovljenoj ploči, tekst je u osnovi ostao isti (što se tiče kompozicije i stila), ali su ovaj put navedeni tačni podaci.

Tako na nova ploča izgleda ovako:

Ranije je u tekstu bilo navedeno 9 poginulih partizana (a zijanilo ih je duplo više) i da su se borili, tobože, i protiv nekakvih ustaša i šta ti ja znam. O bitci kod bolnice ću, ako Bog da, pisati još i citirati primarne historijske izvore. U zgradi je najviše bilo domobrana, nešto malo domaćih… eh, tu sad nastaje pitanje - i nekoliko Švaba. Uglavnom feldžandarma (vojnih policajaca), al' oni su faktilčki i vodili otpor iz bolnice. Ali o tome drugi put. Njih je bilo i najmanje, pa su u ovom novom tekstu i stavljeni na zadnje mjesto. Što se tiče tih domaćih, novom pločom oni se označavaju kao "bosanski planinci". Sami sebe su zvali "legijom", a partizani su ih zvali "zelenim kadrom". I to je isuviše kompleksna tema, tako da je neću sada pokušavati objasniti. Samo da istaknem da smo ovdje odabrali onaj oficijelni, službeni naziv pripadnika dotične vojne formacije (Domobranske dobrovoljačke bojne "Bosanski planinci") i dobro je da je tako.

Zamjerke bi se možda mogle staviti tek na tehnički dio, tj. estetski izgled ploče. Možda bi puno bolje izgledalo da je tekst ispisan "centrirano" - ma, moglo se bolje odradit. Jebiga, mislim da UABNOR, kada bude ako Bog da realizirao buduće projekte, treba razmislit oko izbora kamenoresca. Platite skuplje, al' nek' makar bolje izgleda. To je jedina zamjerka.

Obnovljenu spomen-ploču otkrili su načelnik općine Daso i predsjednik UABNOR-a Suljo Devedžić. Nakon otkrivanja spomen-ploče, upriličen je obilazak spomen-obilježja u gradu (iz 1941.-1945. i 1992.-1995.), a nakon toga je održana svečana akademija u sali Muzičke škole. Nije bilo Bog zna kakvih govorancija; Niho Krajinović je otvorio i najavio skup, pa je Daso pročitao govor, onda je bio jedan recital (Miralem Džaferović), pa su dvije curice iz Muzičke škole nešto odsvirale, pa opet recital (Miralem i neka cura kojoj, na žalost, ne znam ime - ali pravo dobro!), onda je Niho odjavio. Ono što me smetalo, jeste neizbježna zvonjava mobitela, a nerviralo me je to što pojedini PAPCI i krkani nisu aplaudirali… Nije to, papčine jedne, izraz toga da li se vi slažete ili ne slažete sa Dasom, ovim ili onim, niti sviđa li vam se recital ili ne - već izraz opće kulture koje vam očito fali.

Još mi je pažnju privukao komentar jednog gospodina iza mene, u toku recitala (Meša Selimović, Drerviš Sušić & Nedžad Ibrišimović o Bosni) - "Jest se najebalo!". Nije mi samo jasno je li se to odnosilo na položaj Bosne i Bošnjaka ili je to možda gospodinu recital bio dosadan.

Anyway, poslije svečane akademije, otvorena je tematska izložba posvećna državnosti Bosne i Hercegovine, u foajeu Bosanskog kulturnog centra. Haj' sad, kao "involvirana" osoba mogu reći da je izložba u nekom ekspozicijskom planu malo i sfušerena, iako je postavljena tako da ukaže na tradiciju državnosti Bosne "od Kulina bana do Alije (mlado)muslimana".  Baš tako, jer se izložba završava panoom na kome su, jedan do drugog, Tito i Alija, s titlovima "vođa antifašističke borbe 1941.-1945.", odnosno "1992.-1995.", i to ove njihove fotke:

izgleda poznato? 

Slučajnost, samo slučajnost….

Kako su ovi sa akademije stizali u BKC, svi su pravac pred upravo taj pano. Džabe Kulin ban, Husein kapetan, Hadži Lojo. Pomislio sam: teško li autoru sad. Ali jok! Ono što je trebalo da bude provokacija i za zelene, i za crvene fanatike, progutali su svi bez problema. Ne vjerujem sad da je naša čaršija toliko glupa da ne konta, pa stoga ostaje da je puno inteligentnija nego bi se reklo. izložbom je čak i Suljo Devedžić bio zadovoljan! Znači, proteklo je sve OK. Kako god, sam koncept izložbe - isticanje bosanske državnosti u srednjem vijeku, tradicija bosanske posebnosti do 1943., pa ZAVNOBiH-a, posebno njegove široke, građanske osnove, uz istovremeni kritički otklon prema socijalističkom periodu i komunističkom totalitarizmu (koji se ne smije brkati s političkom platformom NOP-a, što, na žalost, neki SDA talibani čine) - ostaje kao glavna smjernica za neki sličan, ali malo ozbiljniji projekt u budućnosti.

Da napomenem da je uz ovu izložbu UABNOR organizirao i skromnu koktel-zakusku; pored uobičajenih sokova i grickalica, bilo je i malo suhovine i pokoja "ljuta" (što je taman dobro došlo autoru ovog teksta za jutarnji "popravak").

*    *    * 

U okviru obilježavanja Dana državnosti, organizirano je i otvorenje izložbe slika Hajrudina Junuzovića, u petak, 23. novembra u u 18.00 sati, u prostorijama zavičajne muzejske zbirke i galerije Bosanskog kulturnog centra u Gračanici.

Hajrudin Junuzović

Bio je to jedan vrlo interesantan program; iako najavljivan kao otvorenje izložbe slika, bio je zapravo puno više od toga - multimedijalna prezentacija Hajrudinovog života i sjela, recitacije gračaničkih pjesnika i pjesme tamburaša - sve to je trebalo vidjeti i doživjeti.

Ko je Hajrudin Junuzović, zna svaki pravi Gračanlija. Dugogodišnji prosvjetni radnik, aktivan sudionik političkih, kulturnih i društvenih zbivanja u Gračanici. Biran je i postavljan na mnoge odgovorne položaje i dužnosti. Njegov doprinos kulturi u najširem smislu je zaista nemjerljiv, i ne samo kulturi. Hajrudin, opet, o svemu tome rijetko priča - zaista, skromnost je jedna od glavnih vrlina ovog čovjeka. A sam događaj je zaista bio pun pogodak. Izlaganje na otvaranju praćeno je video prezentacijom; Hajrudinu je potom od KUD-a "Adem Alić" uručeno priznanje za 50. godišnjicu rada, a onda su kao iznaneđenje "uletjeli" gračanički tamburaši s Hajrudinovom omiljenom pjesmom "Tko te ima, taj te nema" (od Zvonke Bogdana). Recitovali su i gračanički pjesnici, Nisveta Kantardžić i Edvin Mujinović Galeb (među rajom poznat i po nadimku Poker).  Na kraju su opet zasvirali tamburaši. Sve u svemu, super je ispalo i ovaj događaj može poslužiti kao primjer kako u buduće organizirati slične manifestacije. Još da napomenem da je organizator izložbe i predstavljanja bio naš proslavljeni ratni komandant, brigadir Osman Puškar.

Tako, a sad svim čitateljima

SRETAN DAN DRŽAVNOSTI!